Stari i Novi zavjet su tokom historije i današnjih dana jedino prenošeni pisanim putem i prepisivanjem originalnih knjiga koje su napisane, a zatim neke od njih proglašene Božijom objavom (shodno raspravi različitih grupa u kršćanstvu, koje ni/su kanonske i dio Svetog pisma)
U tim rukopisima i verzijama Starog/Novog Zavjeta možemo naći na hiljade razlika u vezi sa samim tekstom, a ovo ne negiraju ni sami kršćani.
Međutim, problem koji proizilazi iz toga je:
"Koji je od tih rukopisa i verzija ispravna verzija Svetog pisma, za kojeg tvrde da je nadahnut od Boga?
Odgovor je da je to nemoguće utvrditi.
Samim tim imamo i različite verzije Svetog pisma sa njihovim međusobnim razlikama. I kada govorimo o verzijama i razlikama, mi ovdje prvenstveno ciljamo na hebrejsko/grčki originalni tekst, a ne na prevode na druge jezike (latinski, engleski, arapski, balkanske i ostale jezike)
Pred vama je jasan dokaz i pokazatelj tih razlika i kontradikcija u samom prenesenom tekstu u najstarijim rukopisima na grčkom jeziku. Govorimo npr. o stihu iz Evanđelja po Luki 10/1 koji glasi:
"μετα δε ταυτα ανεδειξεν ο κυριος και ετερους εβδομηκοντα***** και απεστειλεν αυτους ανα δυο προ προσωπου αυτου εις πασαν πολιν και τοπον ου εμελλεν αυτος ερχεσθαι."
"A potom izabra Gospod i drugijeh sedamdeset ******, i posla ih po dva i dva pred licem svojijem u svaki grad i u mjesto kuda šćaše sam doći."
Problem i kontradikcija je u dijelu rečenice "sedamdeset/ εβδομηκοντα" gdje se u različitim najstarijim rukopisima nalazi različit broj (70/72) koji poteže za sobom kontradikciju.
1. Sinajski rukopis (codex sinaiticus) – je najraniji prepis kompletnog Novog Zavjeta iz sredine 4. st. i u njemu stoji broj sedamdeset:
2. Vatikanski rukopis (codex vaticanus) je jedan od najstarijih prepisa Starog i Novog zavjeta sa početka 4. st i u njemu stoji broj sedamdeset dva:
4. Biza rukopis (codex bezae) na grčkom i latinskom jeziku sa početka 5. st. u kojem stoji broj sedamdeset dva:
5. Vulgata verzija Biblije na latinskom jeziku iz 5. st u kojoj stoji sedamdeset dva:
Shodno razlici u najstarijim prepisima Novog zavjeta tako imamo i različite verzije u prevodima na svjetske jezike kao npr.
Balkanski jezici:
Novi savremeni prevod (Institut za hebrejski jezik Beograd):
Engleski jezik:
Arapski jezik:
Pitanje koje se poteže, nakon ove tekstualne kontradikcije u različitim rukopisima, je:
Koja verzija teksta je originalna i na koji način to određuju kršćani, sa obzirom da sami tvrde kako im stoji u Novom zavjetu:
"Jer zaista, kažem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neće nestati nijedne crtice slova ili točke iz zakona, dok se sve ne ispuni." (Matej 5/18)
Objavi komentar